Objašnjenje: Ostatku sveta pripada svaki korisnik koji nije vlasnik objekta niti pripada grupi kojoj je objekat dodeljen. Drugim rečima, ako si vlasnik, onda ne možeš da budeš ostatak sveta; ako pripadaš grupi ne možeš da budeš ostatak sveta. Ali je moguće da vlasnik bude član grupe kojoj je datoteka dodeljena. Primer: -rw-r--r-- 1 root root 357 дец 23 15:57 /etc/hosts
Explanation
Objašnjenje: Potpuna pristupna prava za novokreirane datoteke su 666 a za direktorijume 777. Ova prava se umanjuju za vrednost promenljive umask. Datoteka: rw-rw-rw- = 666 Direktorijum: rwxrwxrwx = 777 Umask: -----xrwx = 017 Umask: -----xrwx = 017 Ostaje: rw-rw---- = 660 Ostaje: rwxrw---- = 760
Objašnjenje: Ne možete datoteku da iskopirate u samu sebe! Sistem prijavljuje: cp: ‘/etc/passwd’ and ‘/etc/passwd’ are the same file
Objašnjenje: Komanda ls [c-l][h-s]* prikazuje sve datoteke čiji je prvi karakter u opsegu c-l, drugi h-s i sledi proizvoljan niz znakova proizvoljne dužine → prikazaće i komandu chown. Komanda ls *mod* prikazuje datoteke čije ime sadrži proizvoljan niz znakova pa reč “mod” pa proizvoljan niz znakova → prikazaće i chmod i lsmod i chown i modprobe. Komanda ls [a, ..x][a, ..x]* prikazuje datoteke čije ime sadrži prvi i drugi karakter u opsegu a-x, i proizvoljan niz znakova nakon toga. Komanda ls ??mod prikazuje datoteke čije ime sadrži dva bilo koja karaktera i reč mod.
Objašnjenje: Korisnik user1 je napravio direktorijum u direktorijumu /tmp nad kojim je postavljen sticky bit. On može da obriše direktorijum, ali mora da koristi komandu rm -rf jer direktorijum nije prazan.
Objašnjenje: Nad datotekama editor i delete dodeljen je SUID bit, što znači da se izvršavaju sa akreditivima korisnika koji je vlasnik. Drugim rečima, kada izvršavate komandu editor, izvršavate je kao korisnik student 4, a kada izvršavate komandu delete, izvršavate je kao student2. 1. delete my_file : komanda se pokreće sa akreditivima korisnik student2 student2 je u odnosu na direktorijum my_doc pripadnik grupe (vetes) → ima prava rwx, što znači da može da briše datoteke u direktorijumu, uključujući i my_file. 2. editor my_file : komanda se pokreće sa akreditivima korisnik student4 Student 4 je vlasnik datoteke my_file → ima prava rw, što znači da može da izmeni sadržaj datoteke my_file.
Sve ostale komande kopiraju datoteku u /tmp/etc/passwd. Ukoliko ne verujete, isprobajte u konzoli.
Objašnjenje: Rezultat prve komande ukazuje da je u pitanju binarna datoteka (ELF 32-bit). Rezultat druge komande ispisuje redom broj linija, reči i bajtova u datoteci. To možete da proverite pozivanjem komande man wc, koja će vam dati sledeće objašnjenje: wc - print newline, word, and byte counts for each file
Objašnjenje: Korisnik student nije član grupe users, što će reći da je u odnosu na direktorijum kategorija others → prava pristupa su r-x. To znači da korisnik ne može da kreira datoteke ili poddirektorijume, menja im imena ili ih briše. Drugim rečima sledeće komande NE prolaze: mkdir source/jim touch source/newfile mkdir source/jim Korisnik može da izvrši sledeće komande: ls source cd source
Objašnjenje: Komanda ls -l mydoc prikazuje sadržaj direktorijuma mydoc. Komanda ls -la mydoc prikazuje sadržaj direktorijuma mydoc, uključujući i skrivene datoteke koje se nalaze u tom direktorijumu. Komanda ls -ld mydoc prikazuke kontekst direktorijuma, odnosno liniju: drwxr-xr-x 2 user1 users 4096 dec 20 19:52 mydoc
Objašnjenje: Korisnik student2 je član grupe users. To kaže ova linija: users::100:fox1,student2,student5 Korisnik student2 je vlasnik direktorijuma my_doc → prava pristupa su rwx (ima pravo upisa u direktorijum) → korisnik može da obriše datoteku. Korisnik student2 je član grupe kojoj je dodeljena datoteka → prava pristupa u odnosu na datoteku su rw- (ima pravo čitanja datoteke i upisa u datoteku) → korinsik može da pročita i izmeni sadržaj datoteke.
Objašnjenje: Prva komanda je redirekcija ulaza. Druga je redirekcija izlaza (nema baš nekog smisla u ovom slučaju). Treća komanda je pipe koji će da ih sortira ali ne čuva na disku. Četvrta komanda sortira datoteku /etc/passwd i izlaz upisuje u datoteku, a zatim na ekranu ispisuje broj linija iz datoteka.
Objašnjenje: Obe komande kreiraju simboličke linkove. Najjednostavniji štos da to proverite je da ukucate u komandnoj liniji: man cp i proverite: • šta komanda cp radi bez opcija • šta za komandu cp znače opcije "-s" i "-l" cp (copy files and directories) cp -l (hard link files instead of copying ) cp -s (make symbolic links instead of copying) Nakon toga, u komandnoj liniji zadajte: man ln i proverite: • šta komanda cp radi bez opcija • šta za komandu cp znači opcija "-s" ln (make links between files ; create hard links by default) ln -s (make symbolic links instead of hard links ) Dakle, komande "cp -s" i "ln -s" kreiraju simboličke linkove! NAPOMENA: sličan štos bi mogli da primenite I na komande "cp -l" i "ln" koje kreiraju tzv. hard linkove.
Objašnjenje: Pristupna prava kopije se umanjuju u odnosu na pristupna prava origina vrednošću promenljive umask! Original: -rw-r-xrwx = 657 Umask: --wx-w---x = 321 Oduzmete: -r--r-xrw- = 456
Objasnjenje: Korisnik student1 nije član grupe root, niti je korisnik root! Shodno tome za njega nad datotekom file1 vrede prava pristupa za ostatak sveta. Pošto ostatku sveta nije dodeljeno ni jedno pravo, korisnik ne može da iskopira datoteku. Drugim rečima, komanda ls -l /tmp/file2 ne prikazuje ništa.
Objašnjenje: Datoteka /bin/cp je izvršna datoteka. $ file /bin/cp /bin/cp: ELF 64-bit LSB executable Datoteka /etc/hosts je tekstualna datoteka. $ file /etc/hosts /etc/hosts: ASCII text Datoteka /dev/lp0 je nod za karater uređaj. $ file /dev/lp0 /dev/lp0: character special Datoteka /dev/hda je nod za blok uređaj. $ file /dev/hda /dev/hda: block special
Objašnjenje: $ ls /etc/passwd | wc -l 1 Ovo je jedna linija koja je prikazana na ekranu! U čemu je štos? Izlaz komande ls /etc/passwd je jedna linija u kojoj piše /etc/passwd Dakle ovaj izlaz se preko pipeline-a šalje komandi wc koja sa opcijom -l broji linije u datoteci koja je navedena kao ulaz. Drugim rečima, svodi se na komandu: wc -l privremena_datoteka gde je "privremena_datoteka" ime datoteke koja sadrži u sebi jednu liniju teksta.
Objašnjenje: Za direktorijume /tmp i /tmp/fruitcake su postavljeni sticky bitovi. Za mydir nije. To znači da da svaki korisnik može da obriše samo datoteke i direktorijume koje je on kreirao. Korisnik wilecoyote je kreirao direktorijume /tmp/fruitcake i /tmp/fruitcake/mydir Korisnik roadrunner ne može da ih obriše. Korisnik roadrunner može da obriše datoteku /tmp/fruitcake/mydir/hosts.