Racunalne Mreze 1 Kolokvij

38 Pitanja | Total Attempts: 863

SettingsSettingsSettings
Please wait...
Racunalne Mreze 1 Kolokvij

Questions and Answers
  • 1. 
    1.1. Što NIJE točno s obzirom na definiciju ISO OSI razina :
    • A. 

      -Mrežna razina osigurava prijenos poruke sa kraja na kraj mreže, pakete usmjerava kroz mrežu.

    • B. 

      Fizička razina obavlja kontrolu pogreški i kontrola toka.

    • C. 

      Podatkovna razina neposredno nadzire fizičku razinu tako da upravlja vezom ostvarenom na jednospojnom ili višespojnom mediju.

    • D. 

      Prijenosna razina osigurava vezu od korisnika do korisnika.

    • E. 

      Predodžbena razina obavlja prevoenje informacija sa formata koji su standardni na mreži, na format standardan na računalu.

    • F. 

      Sjednička razina provjerava cjelovitost poruke. Isporučuje poruku na pravo odredište unutar računala.

  • 2. 
    Što je točno:?
    • A. 

      Prema slici, kapacitet izlaznog medija jednak kapacitetu pojedinačnog ulaznog medija.

    • B. 

      Slika predstavlja statističko multipleksiranje.

    • C. 

      Kod statističkog multipleksiranja vremenski odsječci nisu fiksno dodijeljeni.

    • D. 

      Ukupni ponuđeni promet na ulazima (suma) ne mora biti manji ili jednak kapacitetu izlaznog medija.

    • E. 

      Slika predstavlja koncetrator.

    • F. 

      Slika predstavlja fiksno multipleksiranje.

  • 3. 
    . Što je točno prema sljedećoj slici (brojevi predstavljaju broj slobodnih kanala), a korisnik A i B imaju uspostavljenu (telefonsku) vezu::
    • A. 

      Ako korisnik C pokuša uspostaviti vezu s D, veza se dopušta, uz smanjenu kvalitetu prijenosa glasa

    • B. 

      Radi se o mreži sa prospajanjem kanala.

    • C. 

      Za vrijeme trajanja veze, kašnjenje u mreži ovisi o broju korisnika na mreži

    • D. 

      Ako korisnik C pokuša uspostaviti vezu s D, veza se dopušta bez ograničenja.

    • E. 

      Radi se o mreži sa prospajanjem paketa

    • F. 

      Za govorne komunikacije, kašnjenje na mreži nije značajno, bitna je zadovoljavajuća brzina prijenosa informacija.

  • 4. 
    Što apsolutno ograničava ukupan broj računala na cijeloj mreži (samo jedan odgovor je točan) :
    • A. 

      Najveći dopušteni broj računala na lokalnoj mreži.

    • B. 

      Ograničeni resursi prijenosnih kapaciteta

    • C. 

      Broj priključnica na jednom mrežnom uređaju

    • D. 

      Najveća udaljenost između uređaja na mreži.

    • E. 

      Zagušenje u čvorištima.

    • F. 

      Zagušenje na mreži.

    • G. 

      Veličina adresnog polja u zaglavlju protokola.

  • 5. 
    .Ako je na kanalu moguće raspoznati 31 različiti nivo signala po signalnom elementu, svaki signalni elemenat može prenijeti:
    • A. 

      3 bita

    • B. 

      6 bita

    • C. 

      31 bit

    • D. 

      4 bita

    • E. 

      5 bita

    • F. 

      30 bita, jer nultu razinu ne smijemo koristiti.

  • 6. 
    Što je točno s obzirom na funkcije uređaja:
    • A. 

      Zvjezdište se koristi za povezivanje više kabelskih segmenata u jednu višespojnu sabirničku strukturu.

    • B. 

      Obnavljač i zvjezdište samo pojačavaju signal i obavljaju prilagodbu impedancije. Koriste se na fizičkoj razini.

    • C. 

      Prospojnik (switch) prima okvir protokola mrežne razine i prosljeđuje ga prema odredištu

    • D. 

      Prospojnik (switch) prima okvir protokola mrežne razine i prosljeđuje ga prema tablicama usmjeravanja.

    • E. 

      Usmjernik (router) je uređaj koji prima pakete podatkovne razine

  • 7. 
    Kod prijenosa digitalnog signala analognim, telefonskim kanalom:
    • A. 

      Modemi se sastoje od modulatora i demodulatora

    • B. 

      Spektar moduliranog signala mora biti sukladan propusnom opsegu telefonskog kanala.

    • C. 

      Uređaji za prijenos podataka nazivaju se MODEMI.

    • D. 

      Digitalni signal treba nekim modulacijskim postupkom prevesti u analogni signal.

  • 8. 
    Prema slici s obzirom na jednospojno i višespojno spajanje terminala
    • A. 

      Slika "a" i slika "b" prestavljaju jednospojno, a "c" višespojno povezivanje

    • B. 

      Slika "b" prestavlja jednospojno, a slika "a" i "c" višespojno povezivanje

    • C. 

      Slika "c" predstavlja jednospojno, a "a" i "b" višespojno povezivanje.

    • D. 

      Slika "b" predstavlja jednospojno a "a" višespojno povezivanje.

    • E. 

      Slika "a" i "c" predstavlja jednospojno a "b" višespojno povezivanje.

  • 9. 
    Što je točno vezano za ISO-OSI arhitekturu:
    • A. 

      Prijenosni sloj osigurava vezu od korisnika do korisnika, pri tome se brinući najčešće za cjelovitost podataka korisnika, te o kontroli toka s kraja na kraj mreže.

    • B. 

      Sjednički sloj osigurava vezu meñu procesima, te obavlja sinkronizaciju po porukama korisnika.

    • C. 

      Mrežni sloj osigurava prijenos podataka unutar domene prostiranja okvira.

    • D. 

      Razine su redosljedom od najniže: fizička, prijenosna, mrežna, podatkovna, sjednička predodžbena, korisnička

    • E. 

      Razine su redosljedom od najniže: fizička, podatkovna, mrežna, prijenosna, sjednička predodžbena, korisnička.

    • F. 

      Fizički sloj posjeduje mehanička, električna i funkcionalna sredstva za prijenos podataka, a kod korištenja komutirane telefonske mreže obavlja uspostavu, održavanje i raskidanje fizičkog kanala

  • 10. 
    Asinkroni prijenos:
    • A. 

      Nema sinkronizacije po bitu

    • B. 

      Sinkronizacija po bitu se postiže sinkronizacijskim taktom.

    • C. 

      Sinkronizacija je po bitu i po oktetu (ako se koristi 8 informacijskih bita)

    • D. 

      Sinkronizacija je samo po oktetu.

    • E. 

      Informacijskih bita može biti proizvoljan broj, od 3 pa na dalje.

  • 11. 
     Ako trebate usluge javne mreže za prijenos podataka na male i srednje udaljenosti, a brzine 10Mbit/s, koje vam (potencijalno) tehnologije stoje na raspolaganju:
    • A. 

      FRAME-RELAY

    • B. 

      ISDN

    • C. 

      Metro-Ethernet

    • D. 

      X-25

    • E. 

      ATM

    • F. 

      DECNET

    • G. 

      IBM-SNA

  • 12. 
    Što je točno
    • A. 

      Isprepletena mreža je brzo napuštena jer je bila nepouzdana.

    • B. 

      Slika predstavlja sustav s prospajanjem

    • C. 

      Topologija isprepletene mreže se koristi u situacijama kad želimo povećati pouzdanost mreže.

    • D. 

      Isprepletena mreža se i danas često koristi u mreži s prospajanjem kanala

  • 13. 
     Što je točno s obzirom na imenovanje PDU pojedine razine:
    • A. 

      Paket je osnovni PDU mrežne razine.

    • B. 

      Termin segment koristimo za zasebne poruke

    • C. 

      Segment je osnovni PDU prijenosne razine

    • D. 

      Datagram je osnovni PDU podatkovne razine

    • E. 

      Okvir (blok) je osnovni PDU fizičke razine.

    • F. 

      Datagram je kratka zasebna poruka

  • 14. 
    Ako je potrebno prenositi glasovne informacije mrežom (jedan smijer, npr. radio emisija), koji parametri mreže moraju biti zadovoljeni:
    • A. 

      Razlika kašnjenja mora biti mala

    • B. 

      Prenesena informacija mora biti apsolutno točna, te se trebaju koristiti robusni kodovi za detekciju pogreške.

    • C. 

      Apsolutno kašnjenje mora biti malo.

    • D. 

      Nema posebnih zahtijeva, jer se ne radi o interaktivnim tokovima. Jedino propusnost mora bit veća od toka podataka izvora.

  • 15. 
    Prema slici, o kakvoj se vrsti potvrda radi (samo jedan odgovor je ispravan)?
    • A. 

      Pozitivne kumulativne

    • B. 

      Kumulativne negativne

    • C. 

      Negativne

    • D. 

      Pozitivne selektivne

  • 16. 
    • A. 

      A se najčešće danas koristi u tehnologiji lokalnih mreža

    • B. 

      Jednomodno optičko vlakno omogućava prolaz svjetlosti koja se lomi na samo jedan način. --Karakterizira ga manje gušenje i veći doseg signala, ali i veća cijena vlakna, konektora i opreme (laserske diode).

    • C. 

      C se koristi na brzinama do 100Mb/s, dok je za 1000Mb/s nužno koristiti B

    • D. 

      Višemodno optičko vlakno omogućava prolaz svjetlosti koja se lomi na više načina.

  • 17. 
    Što je točno s obzirom na fragmentiranje korisnikove informacije:
    • A. 

      Fragmentacija bi se trebala raditi samo jedanput

    • B. 

      Fragmentacija se radi na onoliko razina na koliko je potrebno, nema posebnog pravila.

    • C. 

      Ako je sustav dobro iskonfiguriran, fragmentacija se ne radi uopće, ni na jednoj razini.

    • D. 

      Fragmentacija je proces dodavanja zaglavlja H(N) na SDU(N) razine N, čime postaje PDU(N).

    • E. 

      Tijekom pripreme poruke za prijenos na odredište, može se obaviti i dijeljenje (fragmentacija) poruke prema pravilima upotrijebljenog protokola

    • F. 

      Fragmentacija u čvorištima je nužna, kako bi rad s manjim porukama rasteretio čvorište.

  • 18. 
     Što je točno s obzirom na IP adrese:
    • A. 

      Za pristup do računala potrebno je znati samo "host" dio adrese u tablici usmjeravanja, tj samo onaj dio adrese koji predstavlja "adresu računala".

    • B. 

      Usmjernici moraju imati cijelu adresu odredišnog računala u tablici usmjeravanja.

    • C. 

      Adresa računala koristi se kada paket stigne na odredišnu podmrežu, i taj dio administrira se lokalno.

    • D. 

      Adresa mreže koristi se za određivanje puta do odredišta mreže i taj dio se administrira globalno

    • E. 

      Globalna adresa je ukupne duljine 48 bita

  • 19. 
    Što je točno:
    • A. 

      Proces N razine N terminala 'a' u stvarnosti komunicira sa procesom N razine N terminala 'b' direktno, kao na slici.

    • B. 

      Ovaj proces komunikacije po istim razinama naziva se enkapsulacija, te se odvija u procesu prijema.

    • C. 

      Proces N generira jedinicu informacije PDU (Protocol Data Unit) dodavanjem zaglavlja N korisnikovoj informaciji SDU (Service Data Unit).

    • D. 

      Proces N razine N terminala 'a' u stvarnosti komunicira sa procesom N razine N terminala 'b' preko podređene razine N-1.

    • E. 

      PDU(N) šalje se preko nadređenog sučelja N+1 nadređenoj razini kao SDU(N+1).

  • 20. 
    Što je točno s obzirom na internet arhitekturu
    • A. 

      Sastoji se od 3 sloja redom, od najnižeg: mreža,prijenos, korisnik. IP (Internet Protocol) protokol se koristi na mrežnoj razini da bi paket stigao od kraja do kraja mreže, a TCP (Transmission Control Protocol), odnosno UDP (User Datagram Protocol), protokoli na prijenosnoj razini da bi paket stigao od korisnika do korisnika

    • B. 

      Sastoji se od 4 sloja redom, od najnižeg: prijenos,kanal,mreža, korisnik. IP (Internet Protocol) protokol se koristi na mrežnoj razini da bi paket stigao od kraja do kraja mreže, a TCP (Transmission Control Protocol), odnosno UDP (User Datagram Protocol), protokoli na prijenosnoj razini da bi paket stigao od korisnika do korisnika.

    • C. 

      Sastoji se od 4 sloja redom, od najnižeg: kanal,mreža,prijenos, korisnik. IP (Internet Protocol) protokol se koristi na mrežnoj razini da bi paket stigao od kraja do kraja mreže, a TCP (Transmission Control Protocol), odnosno UDP (User Datagram Protocol), protokoli na prijenosnoj razini da bi paket stigao od korisnika do korisnika.

    • D. 

      Sastoji se od 4 sloja redom, od najnižeg: kanal,mreža,prijenos, korisnik. IP (Internet Protocol) protokol se koristi na prijenosnoj razini da bi paket stigao od kraja do kraja mreže, a TCP (Transmission Control Protocol), odnosno UDP (User Datagram Protocol), protokoli na mrežnoj razini da bi paket stigao od korisnika do korisnika.

    • E. 

      Sastoji se od 4 sloja redom, od najnižeg: prijenos,kanal,mreža, korisnik. IP (Internet Protocol) protokol se koristi na mrežnoj razini da bi paket stigao od korisnika do korisnika, a TCP (Transmission Control Protocol), odnosno UDP (User Datagram Protocol), protokoli na prijenosnoj razini da bi paket stigao od kraja do kraja mreže.

  • 21. 
    Prema slici, koji ćemo tip multipleksera koristiti i zašto:
    • A. 

      Nećemo koristiti multiplekser, dovoljno je koristiti onoliko kanala koliko ima korisnika

    • B. 

      Fiksno multipleksiranje

    • C. 

      Koncetrator, jer nije nužno da svi korisnici mogu istovremeno komunicirati

    • D. 

      Potreban broj kanala se određuje statistički i uvijek je manji od potrebnog za komunikaciju svih korisnika istovremeno.

    • E. 

      Statistički, jer svi korisnici ne komuniciraju u isto vrijeme.

  • 22. 
    Način korištenja telefonskih kanala prema slici predstavlja:
    • A. 

      Reducirani telefonski kanal ima širinu oko 2000 Hz.

    • B. 

      Korištenje istovremeno 8 telegrafska kanala i jedan reducirani telefonski kroz jedan telefonski kanal

    • C. 

      Mogućnost korištenja 24 telegrafska kanala kroz 1 telefonski

    • D. 

      Mogućnost korištenja 24 telefonska kanala za prijenos 24 telegrafska.

    • E. 

      Telegrafski kanal može raditi na brzinama manjim od 1kb/s.

  • 23. 
    Po sistematizaciji mreža prema uslugama, vlasništvu i području, mreža korisnik-poslužitelj (client-server) točno je:
    • A. 

      -Primjer WEB poslužitelja (WEB server) i WEB Browser-a (npr. Mozilla Firefox)je tipičan primjer ovog koncepta. Browser (client) inicira vezu prema poslužitelju (serveru),

    • B. 

      Mreža terminala je tipičan primjer ovog koncepta

    • C. 

      Poslužitelj daje uslugu računalu korisnika, najčešće kroz korištenje nekog resursa. Dio se poslova obavlja na korisničkom računalu, na kojem se odvija korisnički program u okviru nekakvog operacijskog sustava.

    • D. 

      Ovaj koncept je vezan za tzv. velika računala. Sva obrada se obavlja na poslužitelju, a client samo služi za interakciju poslužiteljem.

  • 24. 
    KOMUNIKACIJSKI PROTOKOLI -->Što je točno
    • A. 

      Isključivi način definiranja protokola jest upotreba pseudo jezika standardiziranog od strane ISO tijela

    • B. 

      Jednom specificiran, protokol se više ne da mijenjati, niti vanjska, niti unutarnja specifikacija protokola

    • C. 

      Komunikacijski protokol je skup pravila po kojima procesi iste razine razmjenjuju jedinice informacije

    • D. 

      Dijelovi mreže sadrže posebna čvorišta koja upravljaju radom protokola korisnika na odrđenom području.

    • E. 

      Samo se vanjska specifikacija protokola može mijenjati, ali pazeći da se ne naruši rad procesa.

    • F. 

      -Protokol promatrane razine mora razlikovati korisničke podatke od zaglavlja nadređene razine ( H(N+1) - SDU(N+1) ), kako bi ispravno napravio enkapsulaciju na svojoj razini.

  • 25. 
    . Što je točno u vezi algoritama posluživanja paketa na izlaznim redovima
    • A. 

      RED deterministički odbacuje pakete.

    • B. 

      Razlučivanje na razini mreže na izvoru i mreže na odredištu spada u visoku rezoluciju čvorišta.

    • C. 

      Mana determinističkih algoritama jest velika količina potrebne memorije u izlaznim spremnicima (buffers)

    • D. 

      -Alogoritam posluživanja predstavlja pravila po kojima se paketi iz redova čekanja prebacuju na izlazni kanal.

    • E. 

      Alogoritam posluživanja predstavlja pravila po kojima se paketi usmjeravaju prema tablici usmjeravanja.

    • F. 

      RED radi efikasnije kod sporijih linkova.

Back to Top Back to top