Prvi Novi Kol

43 Pitanja

Settings
Please wait...
Prvi Novi Kol

javite ako di bude gresaka


Questions and Answers
  • 1. 
    Izaberite ispravnu kombinaciju za TRENUTNO zagušenje: postupci izbjegavanja <--> postupci otklanjanja:
    • A. 

      Uobličavanje prometa osiguravanje dovoljnog kapaciteta memorije čvorištima

    • B. 

      Pravovremeno planiranje razvoja i izgradnja potrebnih kapaciteta odbacivanje viška prometa

    • C. 

      Tarifna politika, kontrola pristuoa, usmjeravanje prometa korištenje kapaciteta mrže s drugim profilom korisnika ili iz drugih vremenskih zona

    • D. 

      Kontrola toka izgradnja i zakup vodova

    • E. 

      Kontrola toka odbacivanje viška prometa

    • F. 

      Pravovremeno planiranje razvoja i izgradnja potrebnih kapaciteta izgradnja i zakup vodova

  • 2. 
    Nestanak paketa(gubitak u čvoru) izaziva istek vremenskih sklopova predajnika, koji u predviđenom vremenu ne primi potvrdu prijema.
    • A. 

      Nestanak paketa(gubitak u čvoru) izaziva istek vremenskih sklopova predajnika, koji u predviđenom vremenu ne primi potvrdu prijema.

    • B. 

      Internet koristi eksplicitnu dojavu zagušenja

    • C. 

      U praksi se je pokazalo da u uvjetima zagušenja kontrolne poruke doprinose zagušenju.

    • D. 

      Kod eksplicitne dojave zagušenja prijemnik treba sam izračunati novu brzinu predaje.

    • E. 

      Implicitna dojava zagušenja uključuje pakete koji sadrže u zaglavljima informacije o zagušenju i ili preporučenoj brzini slanja na mrežu.

  • 3. 
    Na slici su primjeri nekih vodova. Što je točno?:
    • A. 

      C se koristi na brzinama do 100 Mb/s, dok je za 1000 Mb/s nužno koristit B.

    • B. 

      Prve ethernet mreže su koristile A tip kabela.

    • C. 

      C je načešće u upotrebi kod izrade lokalnih mreža.

    • D. 

      Višemodno optičko vlakno omogućava prolazak svijetlosti koja se lomi na više načina. Karakterizira ga manje gušenje, ali veća propusnost zbog više paralelnih modova rada.

    • E. 

      Jednomodno optičko vlakno mogućava prolazak svijetlosti koristći jedan mod. To pojednostavljuje izradu (niža cijena), ali smanjuje domet upotrebe u odnosu na višemodno.

  • 4. 
    Prema slici točno je slijedeće:
    • A. 

      A predstavlja vrijeme prostiranja, B vrijeme predaje, a C vrijeme obrade u čvoru.

    • B. 

      Radi se o prospajanju kanala.

    • C. 

      A predstavlja vrijeme obrade u čvoru, B vrijeme predaje, a C vrijeme prostiranja.

    • D. 

      Radi se o prospajanju poruka.

    • E. 

      A predstavlja vrijeme predaje, B vrijeme obrade u čvoru, a C vrijeme prostiranja.

    • F. 

      A predstavlja vrijeme predaje, B prostiranja, a C vrijeme obrade u čvoru.

  • 5. 
    Prema slici, 26 različitih znakova kodirano je s potrebnim brojem bita, te se prenosi asinkronim serijskim kanalom. Na asinkronom kanalu se koristi jedan start i jedan stop bit, te je broj informacijskih bita jednak potrebnom broju bita za kodiranje(dakle, nije nužno 8bita). Ako je brzina kuckanja po tipkovnici 10 znakova/sec, kolika je minimalna (teoretska) brzina potrebna na kanalu:
    • A. 

      5 Byte/sec

    • B. 

      10 znakova/sec

    • C. 

      50 znakova/sec

    • D. 

      26 Byte/sec

    • E. 

      26 Bit/sec

    • F. 

      60 Bit/sec

    • G. 

      70 Bit/sec

  • 6. 
    Osnovni mehanizmi protokola su:
    • A. 

      Kontrola pogrešaka, sinkronizacija, kontrola toka, virtualni kanal

    • B. 

      Adresiranje, odbacivanje paketa, kontrola zagušenja, kontrola toka

    • C. 

      Adresiranje, kontrola pogrešaka, kontrola toka, retransmisija

    • D. 

      Adresiranje, kontrola pogrešaka, sinkronizacija, kontrola toka

    • E. 

      Adresiranje, kontrola pogrešaka, kontrola zagušenja, kontrola toka

    • F. 

      Adresiranje, sinkronizacija, kontrola toka, odbacivanje paketa

  • 7. 
    Prema slici:
    • A. 

      Korisnička aplikacija se izvršava na clientu.

    • B. 

      Client može biti terminal.

    • C. 

      Client nema ulazno/izlazne uređaje i memoriju.

    • D. 

      Aplikacija se izvršava samo na serveru.

  • 8. 
    Što NIJE točno s obzirom na definiciju ISO OSI razina:
    • A. 

      Podatkovna razina neposredno nadzire fizičku razinu tako da upravlja vezom ostvarenom na jednospojnom ili višespojnom mediju.

    • B. 

      Prijenosna razina osigurava vezu od korisnika do korisnika

    • C. 

      Mrežna razina osigurava prijenos porue sa kraja na kraj mreže, pakete usmjerava kroz mrežu.

    • D. 

      Sjednička razina provjerava cjelovitost poruke. Isporučuje poruku na pravo odredište unutar računala.

    • E. 

      Fizička razina obavlja kontrolu pogreški i kontrolu toka.

    • F. 

      Predodžbena razina obavlja prevođenje informacija sa formata koji su standardni na mreži, na format standardan na računalu.

  • 9. 
    Prema slici premosnika(bridge), što je točno:
    • A. 

      MAC tablica prema slici je formirana na temelju izvorišnih MAC adresa pristiglih okvira.

    • B. 

      MAC tablica prema slici je formirana odmah po uključenju uređaja.

    • C. 

      MAC tablica kao prema slici je formirana ručnim unosom od strane mrežnog administratora

    • D. 

      MAC tablica prema slici je formirana od strane usmjerivačkih protokola na mrežnoj razini.

  • 10. 
    Što je točno s obzirom na imenovanje PDU pojedine razine:
    • A. 

      Datagram je kratka, zasebna poruka

    • B. 

      Segment je osnovni PDU prijenosne razine

    • C. 

      Paket je osnovni PDU mrežne razine.

    • D. 

      Paket je osnovni PDU podatkovne razine.

    • E. 

      Termin segment koristimo za zasebne poruke.

    • F. 

      Datagram je osnovni PDU podatkovne razine

    • G. 

      Okvir(blok) je osnovni PDU fizičke razine.

  • 11. 
    Relacija V=2B D T n [bita] predstavlja:
    • A. 

      D – predstavlja dinamiku gušenja na kanalu u kbits/s (kilobiti u sekundi)

    • B. 

      Teoretsku brzinu prijenosa podataka na analognim kanalima

    • C. 

      Brzinu prijenosa na digitalnim kanalima

    • D. 

      D – predstavlja šum u DB (decibelima)

    • E. 

      D – predstavlja ekvivalentan broj bita koji se može prenijeti jednim signalnim elementom

    • F. 

      B – predstavlja frekvencijski pojas za koji kanal ima prihvatljivo gušenje

    • G. 

      B – predstavlja donju graničnu frekvenciju koju kanal može prenijeti.

    • H. 

      2 je empirijski koeficijent koji ovisi o vrsti fizičkog kanala (optika, parice…..)

  • 12. 
    Što je točno prema slijedećoj slici (brojevi predstavljaju boj kanala, a korisnik A i B imaju uspostavljenu telefonsku vezu):
    • A. 

      Ako korisnik C pokušava uspostaviti vezu s D, veza se dopušta, uz smanjenu kvalitetu prijenosa glasa

    • B. 

      Za vrijeme trajanja veze, kašnjenje u mreži ovisi o broju korisnika na mreži

    • C. 

      Radi se o mreži s prospajanjem paketa

    • D. 

      Ako korisnik C pokuša uspostaviti vezu s D, veza se dopušta bez ograničenja

    • E. 

      Ako korisnik C pokuša uspostaviti vezu s D, veza se ne dopušta, tj. Mreža neće izvršiti prospajanje

    • F. 

      Za govorne komunikacije, kašnjenje na mreži nije značajno, bitna je zadovoljavajuća brzina prijenosa informacija.

  • 13. 
    Što je točno, s obzirom na kakvoću usluge i kontrolu zagušenja:
    • A. 

      Za analogne kanale kakvoća se mjeri vjerojatnošću pogreške.

    • B. 

      Svi Internet protokoli prijenosne razine obavljaju kontrolu toka

    • C. 

      Kod mreža s prospajanjem kanala korisnik raspolaže s cijelim kapacitetom prospojnog kanala.

    • D. 

      Korisnici su dužni nadzirati integritet vlastitih podataka kod upotrebe bespojnih protokola.

    • E. 

      Mreža s prospajanje paketa sama po sebi pruža potpunu uslugu, tj. Garantira točnost.

  • 14. 
    Što je točno s obzirom na IP adrese:
    • A. 

      Za pristup do krajnjeg usmjernika potrebno je znati samo „mrežni“ dio adrese u tablici usmjeravanja

    • B. 

      Mrežni dio adrese je jednak za sva računala na jednom segmentu

    • C. 

      Za pristup do računala potrebno je znati samo „host“ dio adrese u tablici usmjeravanja, tj. Samo onaj dio adrese koji predstavlja „adresu računala“

    • D. 

      Usmjernici moraju imati cijelu adresu odredišnog računala u tablici usmjeravanja

  • 15. 
    Što je točno s obzirom na sustave:
    • A. 

      D-najbliže opisuje sustav u realnosti s proizvoljnom veličinom svakog paketa, slučajnim (ne-pravilnim) dolaskom u čvorište. Ovo je najgori slučaj.

    • B. 

      A-kašnjenje približno odgovara ponašanju ATM mreže

    • C. 

      B-predstavlja snagu mreže M/M/1 sustava

    • D. 

      Oznaka P na grafu predstavlja omjer propusnosti /MAX(teoretska) propusnost mreže

    • E. 

      C-pokazuje snagu realne mreže

  • 16. 
    Zadatak modema je:
    • A. 

      Prilagođenje digitalnog signala analognom kanalu

    • B. 

      TDM multipleksiranje na analognom kanalu

    • C. 

      Prilagođenje analognog signala digitalnom kanalu

    • D. 

      Frekventno multipleksiranje

  • 17. 
    Što je točno s obzirom na upotrebu unicast, multicast i broadcast adresa:
    • A. 

      Kod usluga gdje svi korisnici na mreži moraju dobiti okvir koristimo broadcast adresu.

    • B. 

      Kod usuge prijenosa TV programa na IP mreži, koristit ćemo multicast adrese kako bi smanjili potrebnu količinu prometa na mreži

    • C. 

      Kod usluga gdje svi korisnici na mreži moraju dobiti okvir koristimi unicast adresu

    • D. 

      Kod usluga gdje svi korisnici na mreži moraju dobiti okvir koristimo multicast adresu.

    • E. 

      Prospojnik mora proslijediti okvir sa univerzalnom (broadcast) adresom na sve segmente

  • 18. 
    Što je poslano, ako smo primili:a)010,b)011:
    • A. 

      Neispravna informacija b) Neispravna informacija

    • B. 

      A)001 b)010

    • C. 

      A)01 b) 01

    • D. 

      A)0 b) 1

    • E. 

      A)010 b) 011

    • F. 

      Neispravna informacija b)01

  • 19. 
    Što je točno s obzirom na sinkronizaciju procesa:
    • A. 

      Algoritmi rada procesa N trebaju biti takvi da omoguće prijenos podataka u uvjetima gubitaka PDU i pogrešnih pretpostavki o stanju korespondentnog procesa.

    • B. 

      Proces N obavlja svoju zadaću na osnovi pretpostavljenog poznavanja stanja korespondentnog procesa na udaljenom računalu.

    • C. 

      Proces N obavlja svoju zadaću na osnovi egzaktnog poznavanja stanja korespondentnog procesa na udaljenom računalu.

    • D. 

      U slučaju neregularnih stanja, procesi započinju razmjenu informacija kojima sinkroniziraju svoja stanja te nastavljaju sa radom.

  • 20. 
    Uređaji prema razinama ISO/OSI modela:
    • A. 

      C – poveznik, d – zvjezdište

    • B. 

      B – zvjezdište, c-poveznik, d-usmjernik

    • C. 

      A i f mogu biti računala korisnika

    • D. 

      B-zvjezdište, c-prospojnik, e-usmjernik

    • E. 

      A i f – poveznik

    • F. 

      B – zvjezdište, c-prospojnik, d-usmjernik

    • G. 

      E – usmjernik

  • 21. 
    Što je točno s obzirom na stanje izlaznog spremnika prema slici (popunjen spremnik):
    • A. 

      Ako se koristi RED mehanizam odbacivanja, tek će slijedeći paket koji pokuša ući u spremnik biti odbačen.

    • B. 

      Kako bi se izbjeglo zagušenje, usmjernik će povećati dinamiku slanja paketa na izlazno sučelje.

    • C. 

      Ako se koristi RED mehanizam odbacivanja, već je došlo do odbacivanja paketa.

    • D. 

      Slijedeći paket koji pokuša ući u spremnik smjestit će se u radnu memoriju usmjernika, dok se spremnik ne oslobodi (isprazni).

    • E. 

      Ako se koristi FIFO mehanizam odbacivanja, tek će slijedeći paket koji pokuša ući u spremnik biti odbačen

  • 22. 
    Što je vezano za ISO-OSI arhitekturu:
    • A. 

      Razine su redoslijedom od najniže: korisnička, fizička, podatkovna, mrežna, prijenosna, sjednička, predodžbena.

    • B. 

      Razine su redoslijedom od najniže: fizička, mrežna, podatkovna, prijenosna, sjednička, predodžbena, korisnička.

    • C. 

      Razine su redoslijedom od najniže: fizička, mrežna, prijenosna, podatkovna, sjednička, predodžbena, korisnička

    • D. 

      Razine su redoslijedom od najniže: fizička, podatkovna, mrežna, prijenosna, predodžbena, sjednička, korisnička.

    • E. 

      Razine su redoslijedom od najniže: fizička, podatkovna, mrežna, prijenosna, sjednička, predodžbena, korisnička.

    • F. 

      Razine su redoslijedom od najniže: podatkovna, fizička, mrežna, prijenosna, sjednička, predodžbena, korisnička.

    • G. 

      Razine su redoslijedom od najniže: fizička, prijenosna, podatkovna, mrežna, sjednička, predodžbena, korisnička.

  • 23. 
    Ako trebate usluge javne mreže za prijenos podataka na male i srednje udaljenosti, a brzine 10Mbit/s, koje vam (potencijalno) tehnologije stoje na raspolaganju:
    • A. 

      ATM

    • B. 

      X-25

    • C. 

      ISDN

    • D. 

      DECNET

    • E. 

      Metro-Ethernet

    • F. 

      IBM-SNA

    • G. 

      FRAME-RELAY

  • 24. 
    KOMUNIKACIJSKI PROTOKOLI ----> Što je točno:
    • A. 

      Jednom specificiran, protokol se više ne da mijenjati, niti vanjska, niti unutarnja specifikacija protokola.

    • B. 

      Samo se vanjska specifikacija protokola može mijenjati, ali pazeći da se ne naruši rad procesa.

    • C. 

      Isključivi način definiranja protokola jest upotreba pseudo jezika standardiziranog od strane ISO tijela.

    • D. 

      Protokol promatrane razine (N) mora razlikovati korisničke podatke od zaglavlja nadređene razine ( H (N+) – SDU(N+)) kako bi ispravno napravio enkapsulaciju na svojoj razini.

    • E. 

      Samo se unutarnja specifikacija protokola može mijenjati, u ograničenom obimu, kako se ne bi narušila komunikacija sa postojećom standardizacijom istog.

    • F. 

      Dijelovi mreže sadrže posebna čvorišta koja upravljaju radom protokola korisnika na određenom području (centralizirano upravljanje)

  • 25. 
    Prema slici premosnika (bridge), što je točno:
    • A. 

      Okviri s univerzalnom adresom (broadcast) s računala – O – se NE proslijeđuju i prema – F –

    • B. 

      Okviri s odredišnom adresom od –B- s računala –O- se proslijeđuju i prema F, L….

    • C. 

      Okviri s univerzalnom adresom (broadcast) s računala – O – se proslijeđuju i prema – F –

    • D. 

      Okviri s odredišnom adresom od – B – s računala – O – se ne proslijeđuju i prema – F,L… -

  • 26. 
    Ako je potrebno prenositi glasovne informacije mrežom (jedan smijer, npr. Radio emsija) koji parametri mreže moraju biti zadovoljeni:
    • A. 

      Razlika kašnjenja mora biti mala.

    • B. 

      Prenesena informacija mora biti apsolutno točna, te se trebaju koristiti robusni kodovi za detekciju pogreške

    • C. 

      Apsolutno kašnjenje mora biti malo.

    • D. 

      Nema posebnih zahtijeva, jer se ne radi o interaktivnim tokovima. Jedion propusnost mora biti veća od toka podataka izvora.

  • 27. 
    Što je točno kod prospajanja paketa:
    • A. 

      Kod mehanizma proslijeđivanjem virtualnim kanalom, manja je efikasnost protokola.

    • B. 

      Kod proslijeđivanja korištenjem virtualnog kanala, svi paketi veze nose globalnu adresu odredišta.

    • C. 

      Kod proslijeđivanja svakog paketa zasebno, on u svome zaglavlju mora nositi globalnu adresu odredišta

    • D. 

      Kod proslijeđivanja korištenjem virtualnog kanala, samo prvi paket veze nosi globalnu adresu odredišta.

    • E. 

      Kod proslijeivanja svakog paketa zasebno, put od izvorišta do odredišta svih paketa jedne veze mora ići istim putem.

  • 28. 
    Što je točno s obzirom na spojevne i bespojne protokole: 
    • A. 

      Bespojni nemaju provjeru ispravnosti sadržaja poruke/paketa

    • B. 

      Spojevni protokol mora identificirati pojedine PDU.

    • C. 

      Maksimalni broj PDU kod spojevnog protokola kojeg predajnik može poslati bez primljene potvrde jednak je modulu numeracije.

    • D. 

      Bespojni protokoli koriste mehanizam prozora.

    • E. 

      Spojevni protokoli koriste uglavnom pozitivne potvrde, a bespojni implicitne.

  • 29. 
    Kod sustava s podjelom vremena (TDM, Time Domain Multiplexing) točno je :
    • A. 

      Multipleksirani kanal mora imati propusnost >= od sume svih pojedinačnih uzorkovanih signala koje prenosimo zajedničkim kanalom.

    • B. 

      Kvaliteta uzorkovanog signala ovisi o učestalosti uzimanja uzoraka.

    • C. 

      Kvaliteta uzorkovanog signala ovisi o broju razina koje imamo na raspolaganju kod uzimanja uzorka.

    • D. 

      Ako želimo imati razlučivost u koracima od najmanje 1/200, trebamo koristit najmanje 8 bita duljine kodne riječi za uzimanje uzorka.

  • 30. 
    Što je točno s obzirom na sliku (obnavljač): 
    • A. 

      Okvir s računala A će biti prebačen do C ako u MAC tablici postoji adresa od C

    • B. 

      Uređaj radi na podatkovnoj razini.

    • C. 

      Okviri s A koji imaju odredišnu adresu prema B NEĆE biti vidljivi i na C i D.

    • D. 

      Obnavljač radi kao pojačalo i prilagođivač signala, te ne zalazi u okvire protokola.

    • E. 

      Obnavljač radi na mrežnoj razini.

    • F. 

      Okviri s A koji imaju odredišnu adresu prema B će biti vidljivi i na C i D.

  • 31. 
    Što je točno za unutarnju specifikaciju komunikacijskog protokola:
    • A. 

      Odnosi se na pravila rada procesa.

    • B. 

      Odnosi se na format zaglavlja.

    • C. 

      Odnosi se na oblik PDU kao cjeline.

    • D. 

      Odnosi se na algoritme protokola

    • E. 

      Jednom donesena unutarnja specifikacija protokola ne da se mijenjati, zato jer je potrebno obaviti korekcije na tisućama uređaja koji već koriste raniju varijantu.

  • 32. 
    Što je točno s obzirom na sliku:
    • A. 

      Slika predstavlja mehanizam frekventnog moduliranja signala.

    • B. 

      Slika predstavlja demodulator.

    • C. 

      Slika predstavlja statističko multipleksiranje.

    • D. 

      Slika predstavlja koncentrator.

    • E. 

      Slika predstavlja fiksno multipleksiranje.

  • 33. 
    Ako je na kanalu moguće raspoznati 14 različitih nivoa signala po signalnom elementu, svaki signalni element može prenijeti:
    • A. 

      32 bita

    • B. 

      2 bita

    • C. 

      6 bita

    • D. 

      14 bita

    • E. 

      4 bita

    • F. 

      3 bita

    • G. 

      5 bita

    • H. 

      1 bita

  • 34. 
    Što je točno vezano za ISO-OSI arhitekturu:
    • A. 

      Razine su redoslijedom od najniže: fizička, prijenosna, mrežna, podatkovna, sjednička, predodžbena, korisnička.

    • B. 

      Prijenosni sloj osigurava vezu od terminala do mrežnog uređaja.

    • C. 

      Mrežni sloj je zadužen za formatiranje korisnikovih podataka.

    • D. 

      Fizički sloj upravlja mrežnim.

    • E. 

      Podatkovni sloj upravlja fizičkim; brine se o prijenosu od točke do točke unutar lokalne mreže ili, ovisno o tipu mreže, od točke do točke.

    • F. 

      Razine su redoslijedom od najniže: fizička, podatkovna, mrežna, prijenosna, sjednička, predodžbena, korisnička.

  • 35. 
    Izaberite ispravnu kombinaciju za PRIVREMENO zagušenje: postupci izbjegavanja <--> postupci otklanjanja:
    • A. 

      Uobličavanje prometa osiguravanje dovoljnog kapaciteta memorije čvorištima

    • B. 

      Pravovremeno planiranje razvoja i izgradnja potrebnih kapaciteta odbacivanje viška prometa

    • C. 

      Tarifna politika, kontrola pristupa, usmjeravanje prometa korištenje kapaciteta mreže sdrugim profilom korisnika ili iz drugih vremenskih zona.

    • D. 

      Kontrola toka odbacivanje viška prometa

    • E. 

      Pravovremeno planiranje razvoja i izgradnja potrebnih kapaciteta izgradnja i zakup vodova

    • F. 

      Kontrola toka izgradnja i zakup vodova

  • 36. 
    Što je točno u vezi relacije x(n+1)=(1-a)x(n)+am(n):
    • A. 

      X(n) predstavlja izmjerenu vrijednost

    • B. 

      Što je –a – bliže 0, vrijednosti koje znatno odstupaju od prosječnih vrijednosti manje će utjecati na izračun

    • C. 

      M(n) predstavlja izmjerenu vrijednost.

    • D. 

      Što je –a- bliže 0, vrijednosti koje znatno odstupaju od prosječnih vrijednosti više će utjecati na izračun.

  • 37. 
    Kod prijenosa digitalnog signala analognim, telefonskim kanalom:
    • A. 

      Digitalni signal treba nekim modulacijskim postupkom prevesti u analogni signal

    • B. 

      Spektar moduliranog signala mora biti sukladan propusnom opsegu telefonskog kanala.

    • C. 

      Modemi se sastoje od modulatora i demodulatora.

    • D. 

      Uređaji za prijenos podataka nazivaju se modemi.

  • 38. 
    Na slici je prikaz digitalizacije signala i prijenos više kanala jednim, putem multipleksiranja. Što je točno u ovom slučaju?
    • A. 

      Vremenski razmak između dva uzorka na izlaznom kanalu( gdje su uzorci svih ulaznih kanala) je veći od razmaka na ulaznim kanalima.

    • B. 

      Vremenski razmak između dva uzorka na izlaznom kanalu(gdje su uzorci svih ulaznih kanala) je manji nego na ulaznim kanalima.

    • C. 

      Vremenski razmak između dva uzorka na izlaznom kanalu(gdje su uzorci svih ulaznih kanala) je jednak razmaku na ulaznim kanalima.

    • D. 

      Kapacitet zajedničkog (izlaznog) kanala je jednak kapacitetu svakog pojedinog kanala na ulazu.

  • 39. 
    Na fizičkoj razini definiramo:
    • A. 

      Mehanička, električna i funkcionalna svojstva potrebna za neposredno povezivanje čvorišta ili terminala mreže na komunikacijski protokol.

    • B. 

      Funkcionalna svojstva protokola za povezivanje procesa.

    • C. 

      Mehanička, električna i funkcionalna svojstva potrebna za povezivanje čvorišta s kraja na kraj mreže.

    • D. 

      Mehanička, električna i funkcionalna svojstva potrebna za neposredno povezivanje čvorišta ili terminala mreže na komunikacijski kanal.

  • 40. 
    S obzirom na prozorsku kontrolu, što je točno (P9 se smije poslati tek nakon a1, a1 predstavlja potvrdu za paket p1). P9 označava 9-ti paket, a a1-potvrdu za p1 paket:
    • A. 

      P 45 smije biti poslan prije a38

    • B. 

      A7 ne može stići prije slanja p4

    • C. 

      P16 smije biti poslan prije a7

    • D. 

      P22 smije biti poslan prije a21

  • 41. 
    Što je točno s obzirom na funkcije uređaja:
    • A. 

      Obnavljač i zvjezdište samo pojačavaju signal i obavljaju prilagodbu impedancije. Koriste se na fizičkoj razini.

    • B. 

      Zvjezdište se koristi za povezivanje više kabelskih segmenata u jednu višespojnu sabirničku strukturu.

    • C. 

      Prosopjnik(switch) prima okvir protokola mrežne razine i proslijeđuje ga prema odredištu.

    • D. 

      Prospojnik (switch) prima okvir protokola mrežne razine i proslijeđuje ga prema tablicama usmjeravanja.

    • E. 

      Usmjernik (router) je uređaj koji prima pakete podatkovne razine.

  • 42. 
    Što je točno u vezi algoritama posluživanja paketa na izlaznim redovima:
    • A. 

      Algoritam posluživanja predstavlja pravila po kojima se paketi iz redova čekanja prebacuju na izlazni kanal.

    • B. 

      Razlučivanje na razini mreže na izvoru i mreže na odredištu spada u visoku rezoluciju čvorišta.

    • C. 

      RED radi efikasnije kod sporijih linkova.

    • D. 

      Algoritam posluživanja predstavlja pravila po kojima se paketi usmjeravaju prema tablici usmjeravanja.

    • E. 

      Mana determinističkih algoritama jest velika količina potrebne memorije u izlaznim sprmnicima (buffers)

    • F. 

      RED deterministički odbacuje pakete.

  • 43. 
    Slika predstavlja tip prijenosa s obzirom na sinkronizaciju:
    • A. 

      Sinkronizacija po okviru.

    • B. 

      Sinkroni

    • C. 

      Asinkroni

    • D. 

      Bez sinkronizacije