Prvi Novi Kol

43 Pitanja | By Sime123 | Last updated: Feb 15, 2013 | Total Attempts: 669

Settings

javite ako di bude gresaka

More Bosnian Quizzes

Multimedija - II kolokvijum

Komunikacije

Informacioni sistemi 2 kolokvijum

Featured Quizzes

Quiz: Are You A Fan Of Scarlett Johansson?

Which Celebrity Do You Look Like Quiz?

The Office Trivia Quiz!

Questions and Answers

1.

Izaberite ispravnu kombinaciju za TRENUTNO zagušenje: postupci izbjegavanja <--> postupci otklanjanja:
- A.
  
  Uobličavanje prometa osiguravanje dovoljnog kapaciteta memorije čvorištima
- B.
  
  Pravovremeno planiranje razvoja i izgradnja potrebnih kapaciteta odbacivanje viška prometa
- C.
  
  Tarifna politika, kontrola pristuoa, usmjeravanje prometa korištenje kapaciteta mrže s drugim profilom korisnika ili iz drugih vremenskih zona
- D.
  
  Kontrola toka izgradnja i zakup vodova
- E.
  
  Kontrola toka odbacivanje viška prometa
- F.
  
  Pravovremeno planiranje razvoja i izgradnja potrebnih kapaciteta izgradnja i zakup vodova
2.

Nestanak paketa(gubitak u čvoru) izaziva istek vremenskih sklopova predajnika, koji u predviđenom vremenu ne primi potvrdu prijema.
- A.
  
  Nestanak paketa(gubitak u čvoru) izaziva istek vremenskih sklopova predajnika, koji u predviđenom vremenu ne primi potvrdu prijema.
- B.
  
  Internet koristi eksplicitnu dojavu zagušenja
- C.
  
  U praksi se je pokazalo da u uvjetima zagušenja kontrolne poruke doprinose zagušenju.
- D.
  
  Kod eksplicitne dojave zagušenja prijemnik treba sam izračunati novu brzinu predaje.
- E.
  
  Implicitna dojava zagušenja uključuje pakete koji sadrže u zaglavljima informacije o zagušenju i ili preporučenoj brzini slanja na mrežu.
3.

Na slici su primjeri nekih vodova. Što je točno?:
- A.
  
  C se koristi na brzinama do 100 Mb/s, dok je za 1000 Mb/s nužno koristit B.
- B.
  
  Prve ethernet mreže su koristile A tip kabela.
- C.
  
  C je načešće u upotrebi kod izrade lokalnih mreža.
- D.
  
  Višemodno optičko vlakno omogućava prolazak svijetlosti koja se lomi na više načina. Karakterizira ga manje gušenje, ali veća propusnost zbog više paralelnih modova rada.
- E.
  
  Jednomodno optičko vlakno mogućava prolazak svijetlosti koristći jedan mod. To pojednostavljuje izradu (niža cijena), ali smanjuje domet upotrebe u odnosu na višemodno.
4.

Prema slici točno je slijedeće:
- A.
  
  A predstavlja vrijeme prostiranja, B vrijeme predaje, a C vrijeme obrade u čvoru.
- B.
  
  Radi se o prospajanju kanala.
- C.
  
  A predstavlja vrijeme obrade u čvoru, B vrijeme predaje, a C vrijeme prostiranja.
- D.
  
  Radi se o prospajanju poruka.
- E.
  
  A predstavlja vrijeme predaje, B vrijeme obrade u čvoru, a C vrijeme prostiranja.
- F.
  
  A predstavlja vrijeme predaje, B prostiranja, a C vrijeme obrade u čvoru.
5.

Prema slici, 26 različitih znakova kodirano je s potrebnim brojem bita, te se prenosi asinkronim serijskim kanalom. Na asinkronom kanalu se koristi jedan start i jedan stop bit, te je broj informacijskih bita jednak potrebnom broju bita za kodiranje(dakle, nije nužno 8bita). Ako je brzina kuckanja po tipkovnici 10 znakova/sec, kolika je minimalna (teoretska) brzina potrebna na kanalu:
- A.
  
  5 Byte/sec
- B.
  
  10 znakova/sec
- C.
  
  50 znakova/sec
- D.
  
  26 Byte/sec
- E.
  
  26 Bit/sec
- F.
  
  60 Bit/sec
- G.
  
  70 Bit/sec
6.

Osnovni mehanizmi protokola su:
- A.
  
  Kontrola pogrešaka, sinkronizacija, kontrola toka, virtualni kanal
- B.
  
  Adresiranje, odbacivanje paketa, kontrola zagušenja, kontrola toka
- C.
  
  Adresiranje, kontrola pogrešaka, kontrola toka, retransmisija
- D.
  
  Adresiranje, kontrola pogrešaka, sinkronizacija, kontrola toka
- E.
  
  Adresiranje, kontrola pogrešaka, kontrola zagušenja, kontrola toka
- F.
  
  Adresiranje, sinkronizacija, kontrola toka, odbacivanje paketa
7.

Prema slici:
- A.
  
  Korisnička aplikacija se izvršava na clientu.
- B.
  
  Client može biti terminal.
- C.
  
  Client nema ulazno/izlazne uređaje i memoriju.
- D.
  
  Aplikacija se izvršava samo na serveru.
8.

Što NIJE točno s obzirom na definiciju ISO OSI razina:
- A.
  
  Podatkovna razina neposredno nadzire fizičku razinu tako da upravlja vezom ostvarenom na jednospojnom ili višespojnom mediju.
- B.
  
  Prijenosna razina osigurava vezu od korisnika do korisnika
- C.
  
  Mrežna razina osigurava prijenos porue sa kraja na kraj mreže, pakete usmjerava kroz mrežu.
- D.
  
  Sjednička razina provjerava cjelovitost poruke. Isporučuje poruku na pravo odredište unutar računala.
- E.
  
  Fizička razina obavlja kontrolu pogreški i kontrolu toka.
- F.
  
  Predodžbena razina obavlja prevođenje informacija sa formata koji su standardni na mreži, na format standardan na računalu.
9.

Prema slici premosnika(bridge), što je točno:
- A.
  
  MAC tablica prema slici je formirana na temelju izvorišnih MAC adresa pristiglih okvira.
- B.
  
  MAC tablica prema slici je formirana odmah po uključenju uređaja.
- C.
  
  MAC tablica kao prema slici je formirana ručnim unosom od strane mrežnog administratora
- D.
  
  MAC tablica prema slici je formirana od strane usmjerivačkih protokola na mrežnoj razini.
10.

Što je točno s obzirom na imenovanje PDU pojedine razine:
- A.
  
  Datagram je kratka, zasebna poruka
- B.
  
  Segment je osnovni PDU prijenosne razine
- C.
  
  Paket je osnovni PDU mrežne razine.
- D.
  
  Paket je osnovni PDU podatkovne razine.
- E.
  
  Termin segment koristimo za zasebne poruke.
- F.
  
  Datagram je osnovni PDU podatkovne razine
- G.
  
  Okvir(blok) je osnovni PDU fizičke razine.
11.

Relacija V=2B D T n [bita] predstavlja:
- A.
  
  D – predstavlja dinamiku gušenja na kanalu u kbits/s (kilobiti u sekundi)
- B.
  
  Teoretsku brzinu prijenosa podataka na analognim kanalima
- C.
  
  Brzinu prijenosa na digitalnim kanalima
- D.
  
  D – predstavlja šum u DB (decibelima)
- E.
  
  D – predstavlja ekvivalentan broj bita koji se može prenijeti jednim signalnim elementom
- F.
  
  B – predstavlja frekvencijski pojas za koji kanal ima prihvatljivo gušenje
- G.
  
  B – predstavlja donju graničnu frekvenciju koju kanal može prenijeti.
- H.
  
  2 je empirijski koeficijent koji ovisi o vrsti fizičkog kanala (optika, parice…..)
12.

Što je točno prema slijedećoj slici (brojevi predstavljaju boj kanala, a korisnik A i B imaju uspostavljenu telefonsku vezu):
- A.
  
  Ako korisnik C pokušava uspostaviti vezu s D, veza se dopušta, uz smanjenu kvalitetu prijenosa glasa
- B.
  
  Za vrijeme trajanja veze, kašnjenje u mreži ovisi o broju korisnika na mreži
- C.
  
  Radi se o mreži s prospajanjem paketa
- D.
  
  Ako korisnik C pokuša uspostaviti vezu s D, veza se dopušta bez ograničenja
- E.
  
  Ako korisnik C pokuša uspostaviti vezu s D, veza se ne dopušta, tj. Mreža neće izvršiti prospajanje
- F.
  
  Za govorne komunikacije, kašnjenje na mreži nije značajno, bitna je zadovoljavajuća brzina prijenosa informacija.
13.

Što je točno, s obzirom na kakvoću usluge i kontrolu zagušenja:
- A.
  
  Za analogne kanale kakvoća se mjeri vjerojatnošću pogreške.
- B.
  
  Svi Internet protokoli prijenosne razine obavljaju kontrolu toka
- C.
  
  Kod mreža s prospajanjem kanala korisnik raspolaže s cijelim kapacitetom prospojnog kanala.
- D.
  
  Korisnici su dužni nadzirati integritet vlastitih podataka kod upotrebe bespojnih protokola.
- E.
  
  Mreža s prospajanje paketa sama po sebi pruža potpunu uslugu, tj. Garantira točnost.
14.

Što je točno s obzirom na IP adrese:
- A.
  
  Za pristup do krajnjeg usmjernika potrebno je znati samo „mrežni“ dio adrese u tablici usmjeravanja
- B.
  
  Mrežni dio adrese je jednak za sva računala na jednom segmentu
- C.
  
  Za pristup do računala potrebno je znati samo „host“ dio adrese u tablici usmjeravanja, tj. Samo onaj dio adrese koji predstavlja „adresu računala“
- D.
  
  Usmjernici moraju imati cijelu adresu odredišnog računala u tablici usmjeravanja
15.

Što je točno s obzirom na sustave:
- A.
  
  D-najbliže opisuje sustav u realnosti s proizvoljnom veličinom svakog paketa, slučajnim (ne-pravilnim) dolaskom u čvorište. Ovo je najgori slučaj.
- B.
  
  A-kašnjenje približno odgovara ponašanju ATM mreže
- C.
  
  B-predstavlja snagu mreže M/M/1 sustava
- D.
  
  Oznaka P na grafu predstavlja omjer propusnosti /MAX(teoretska) propusnost mreže
- E.
  
  C-pokazuje snagu realne mreže
16.

Zadatak modema je:
- A.
  
  Prilagođenje digitalnog signala analognom kanalu
- B.
  
  TDM multipleksiranje na analognom kanalu
- C.
  
  Prilagođenje analognog signala digitalnom kanalu
- D.
  
  Frekventno multipleksiranje
17.

Što je točno s obzirom na upotrebu unicast, multicast i broadcast adresa:
- A.
  
  Kod usluga gdje svi korisnici na mreži moraju dobiti okvir koristimo broadcast adresu.
- B.
  
  Kod usuge prijenosa TV programa na IP mreži, koristit ćemo multicast adrese kako bi smanjili potrebnu količinu prometa na mreži
- C.
  
  Kod usluga gdje svi korisnici na mreži moraju dobiti okvir koristimi unicast adresu
- D.
  
  Kod usluga gdje svi korisnici na mreži moraju dobiti okvir koristimo multicast adresu.
- E.
  
  Prospojnik mora proslijediti okvir sa univerzalnom (broadcast) adresom na sve segmente
18.

Što je poslano, ako smo primili:a)010,b)011:
- A.
  
  Neispravna informacija b) Neispravna informacija
- B.
  
  A)001 b)010
- C.
  
  A)01 b) 01
- D.
  
  A)0 b) 1
- E.
  
  A)010 b) 011
- F.
  
  Neispravna informacija b)01
19.

Što je točno s obzirom na sinkronizaciju procesa:
- A.
  
  Algoritmi rada procesa N trebaju biti takvi da omoguće prijenos podataka u uvjetima gubitaka PDU i pogrešnih pretpostavki o stanju korespondentnog procesa.
- B.
  
  Proces N obavlja svoju zadaću na osnovi pretpostavljenog poznavanja stanja korespondentnog procesa na udaljenom računalu.
- C.
  
  Proces N obavlja svoju zadaću na osnovi egzaktnog poznavanja stanja korespondentnog procesa na udaljenom računalu.
- D.
  
  U slučaju neregularnih stanja, procesi započinju razmjenu informacija kojima sinkroniziraju svoja stanja te nastavljaju sa radom.
20.

Uređaji prema razinama ISO/OSI modela:
- A.
  
  C – poveznik, d – zvjezdište
- B.
  
  B – zvjezdište, c-poveznik, d-usmjernik
- C.
  
  A i f mogu biti računala korisnika
- D.
  
  B-zvjezdište, c-prospojnik, e-usmjernik
- E.
  
  A i f – poveznik
- F.
  
  B – zvjezdište, c-prospojnik, d-usmjernik
- G.
  
  E – usmjernik
21.

Što je točno s obzirom na stanje izlaznog spremnika prema slici (popunjen spremnik):
- A.
  
  Ako se koristi RED mehanizam odbacivanja, tek će slijedeći paket koji pokuša ući u spremnik biti odbačen.
- B.
  
  Kako bi se izbjeglo zagušenje, usmjernik će povećati dinamiku slanja paketa na izlazno sučelje.
- C.
  
  Ako se koristi RED mehanizam odbacivanja, već je došlo do odbacivanja paketa.
- D.
  
  Slijedeći paket koji pokuša ući u spremnik smjestit će se u radnu memoriju usmjernika, dok se spremnik ne oslobodi (isprazni).
- E.
  
  Ako se koristi FIFO mehanizam odbacivanja, tek će slijedeći paket koji pokuša ući u spremnik biti odbačen
22.

Što je vezano za ISO-OSI arhitekturu:
- A.
  
  Razine su redoslijedom od najniže: korisnička, fizička, podatkovna, mrežna, prijenosna, sjednička, predodžbena.
- B.
  
  Razine su redoslijedom od najniže: fizička, mrežna, podatkovna, prijenosna, sjednička, predodžbena, korisnička.
- C.
  
  Razine su redoslijedom od najniže: fizička, mrežna, prijenosna, podatkovna, sjednička, predodžbena, korisnička
- D.
  
  Razine su redoslijedom od najniže: fizička, podatkovna, mrežna, prijenosna, predodžbena, sjednička, korisnička.
- E.
  
  Razine su redoslijedom od najniže: fizička, podatkovna, mrežna, prijenosna, sjednička, predodžbena, korisnička.
- F.
  
  Razine su redoslijedom od najniže: podatkovna, fizička, mrežna, prijenosna, sjednička, predodžbena, korisnička.
- G.
  
  Razine su redoslijedom od najniže: fizička, prijenosna, podatkovna, mrežna, sjednička, predodžbena, korisnička.
23.

Ako trebate usluge javne mreže za prijenos podataka na male i srednje udaljenosti, a brzine 10Mbit/s, koje vam (potencijalno) tehnologije stoje na raspolaganju:
- A.
  
  ATM
- B.
  
  X-25
- C.
  
  ISDN
- D.
  
  DECNET
- E.
  
  Metro-Ethernet
- F.
  
  IBM-SNA
- G.
  
  FRAME-RELAY
24.

KOMUNIKACIJSKI PROTOKOLI ----> Što je točno:
- A.
  
  Jednom specificiran, protokol se više ne da mijenjati, niti vanjska, niti unutarnja specifikacija protokola.
- B.
  
  Samo se vanjska specifikacija protokola može mijenjati, ali pazeći da se ne naruši rad procesa.
- C.
  
  Isključivi način definiranja protokola jest upotreba pseudo jezika standardiziranog od strane ISO tijela.
- D.
  
  Protokol promatrane razine (N) mora razlikovati korisničke podatke od zaglavlja nadređene razine ( H (N+) – SDU(N+)) kako bi ispravno napravio enkapsulaciju na svojoj razini.
- E.
  
  Samo se unutarnja specifikacija protokola može mijenjati, u ograničenom obimu, kako se ne bi narušila komunikacija sa postojećom standardizacijom istog.
- F.
  
  Dijelovi mreže sadrže posebna čvorišta koja upravljaju radom protokola korisnika na određenom području (centralizirano upravljanje)
25.

Prema slici premosnika (bridge), što je točno:
- A.
  
  Okviri s univerzalnom adresom (broadcast) s računala – O – se NE proslijeđuju i prema – F –
- B.
  
  Okviri s odredišnom adresom od –B- s računala –O- se proslijeđuju i prema F, L….
- C.
  
  Okviri s univerzalnom adresom (broadcast) s računala – O – se proslijeđuju i prema – F –
- D.
  
  Okviri s odredišnom adresom od – B – s računala – O – se ne proslijeđuju i prema – F,L… -
26.

Ako je potrebno prenositi glasovne informacije mrežom (jedan smijer, npr. Radio emsija) koji parametri mreže moraju biti zadovoljeni:
- A.
  
  Razlika kašnjenja mora biti mala.
- B.
  
  Prenesena informacija mora biti apsolutno točna, te se trebaju koristiti robusni kodovi za detekciju pogreške
- C.
  
  Apsolutno kašnjenje mora biti malo.
- D.
  
  Nema posebnih zahtijeva, jer se ne radi o interaktivnim tokovima. Jedion propusnost mora biti veća od toka podataka izvora.
27.

Što je točno kod prospajanja paketa:
- A.
  
  Kod mehanizma proslijeđivanjem virtualnim kanalom, manja je efikasnost protokola.
- B.
  
  Kod proslijeđivanja korištenjem virtualnog kanala, svi paketi veze nose globalnu adresu odredišta.
- C.
  
  Kod proslijeđivanja svakog paketa zasebno, on u svome zaglavlju mora nositi globalnu adresu odredišta
- D.
  
  Kod proslijeđivanja korištenjem virtualnog kanala, samo prvi paket veze nosi globalnu adresu odredišta.
- E.
  
  Kod proslijeivanja svakog paketa zasebno, put od izvorišta do odredišta svih paketa jedne veze mora ići istim putem.
28.

Što je točno s obzirom na spojevne i bespojne protokole:
- A.
  
  Bespojni nemaju provjeru ispravnosti sadržaja poruke/paketa
- B.
  
  Spojevni protokol mora identificirati pojedine PDU.
- C.
  
  Maksimalni broj PDU kod spojevnog protokola kojeg predajnik može poslati bez primljene potvrde jednak je modulu numeracije.
- D.
  
  Bespojni protokoli koriste mehanizam prozora.
- E.
  
  Spojevni protokoli koriste uglavnom pozitivne potvrde, a bespojni implicitne.
29.

Kod sustava s podjelom vremena (TDM, Time Domain Multiplexing) točno je :
- A.
  
  Multipleksirani kanal mora imati propusnost >= od sume svih pojedinačnih uzorkovanih signala koje prenosimo zajedničkim kanalom.
- B.
  
  Kvaliteta uzorkovanog signala ovisi o učestalosti uzimanja uzoraka.
- C.
  
  Kvaliteta uzorkovanog signala ovisi o broju razina koje imamo na raspolaganju kod uzimanja uzorka.
- D.
  
  Ako želimo imati razlučivost u koracima od najmanje 1/200, trebamo koristit najmanje 8 bita duljine kodne riječi za uzimanje uzorka.
30.

Što je točno s obzirom na sliku (obnavljač):
- A.
  
  Okvir s računala A će biti prebačen do C ako u MAC tablici postoji adresa od C
- B.
  
  Uređaj radi na podatkovnoj razini.
- C.
  
  Okviri s A koji imaju odredišnu adresu prema B NEĆE biti vidljivi i na C i D.
- D.
  
  Obnavljač radi kao pojačalo i prilagođivač signala, te ne zalazi u okvire protokola.
- E.
  
  Obnavljač radi na mrežnoj razini.
- F.
  
  Okviri s A koji imaju odredišnu adresu prema B će biti vidljivi i na C i D.
31.

Što je točno za unutarnju specifikaciju komunikacijskog protokola:
- A.
  
  Odnosi se na pravila rada procesa.
- B.
  
  Odnosi se na format zaglavlja.
- C.
  
  Odnosi se na oblik PDU kao cjeline.
- D.
  
  Odnosi se na algoritme protokola
- E.
  
  Jednom donesena unutarnja specifikacija protokola ne da se mijenjati, zato jer je potrebno obaviti korekcije na tisućama uređaja koji već koriste raniju varijantu.
32.

Što je točno s obzirom na sliku:
- A.
  
  Slika predstavlja mehanizam frekventnog moduliranja signala.
- B.
  
  Slika predstavlja demodulator.
- C.
  
  Slika predstavlja statističko multipleksiranje.
- D.
  
  Slika predstavlja koncentrator.
- E.
  
  Slika predstavlja fiksno multipleksiranje.
33.

Ako je na kanalu moguće raspoznati 14 različitih nivoa signala po signalnom elementu, svaki signalni element može prenijeti:
- A.
  
  32 bita
- B.
  
  2 bita
- C.
  
  6 bita
- D.
  
  14 bita
- E.
  
  4 bita
- F.
  
  3 bita
- G.
  
  5 bita
- H.
  
  1 bita
34.

Što je točno vezano za ISO-OSI arhitekturu:
- A.
  
  Razine su redoslijedom od najniže: fizička, prijenosna, mrežna, podatkovna, sjednička, predodžbena, korisnička.
- B.
  
  Prijenosni sloj osigurava vezu od terminala do mrežnog uređaja.
- C.
  
  Mrežni sloj je zadužen za formatiranje korisnikovih podataka.
- D.
  
  Fizički sloj upravlja mrežnim.
- E.
  
  Podatkovni sloj upravlja fizičkim; brine se o prijenosu od točke do točke unutar lokalne mreže ili, ovisno o tipu mreže, od točke do točke.
- F.
  
  Razine su redoslijedom od najniže: fizička, podatkovna, mrežna, prijenosna, sjednička, predodžbena, korisnička.
35.

Izaberite ispravnu kombinaciju za PRIVREMENO zagušenje: postupci izbjegavanja <--> postupci otklanjanja:
- A.
  
  Uobličavanje prometa osiguravanje dovoljnog kapaciteta memorije čvorištima
- B.
  
  Pravovremeno planiranje razvoja i izgradnja potrebnih kapaciteta odbacivanje viška prometa
- C.
  
  Tarifna politika, kontrola pristupa, usmjeravanje prometa korištenje kapaciteta mreže sdrugim profilom korisnika ili iz drugih vremenskih zona.
- D.
  
  Kontrola toka odbacivanje viška prometa
- E.
  
  Pravovremeno planiranje razvoja i izgradnja potrebnih kapaciteta izgradnja i zakup vodova
- F.
  
  Kontrola toka izgradnja i zakup vodova
36.

Što je točno u vezi relacije x(n+1)=(1-a)x(n)+am(n):
- A.
  
  X(n) predstavlja izmjerenu vrijednost
- B.
  
  Što je –a – bliže 0, vrijednosti koje znatno odstupaju od prosječnih vrijednosti manje će utjecati na izračun
- C.
  
  M(n) predstavlja izmjerenu vrijednost.
- D.
  
  Što je –a- bliže 0, vrijednosti koje znatno odstupaju od prosječnih vrijednosti više će utjecati na izračun.
37.

Kod prijenosa digitalnog signala analognim, telefonskim kanalom:
- A.
  
  Digitalni signal treba nekim modulacijskim postupkom prevesti u analogni signal
- B.
  
  Spektar moduliranog signala mora biti sukladan propusnom opsegu telefonskog kanala.
- C.
  
  Modemi se sastoje od modulatora i demodulatora.
- D.
  
  Uređaji za prijenos podataka nazivaju se modemi.
38.

Na slici je prikaz digitalizacije signala i prijenos više kanala jednim, putem multipleksiranja. Što je točno u ovom slučaju?
- A.
  
  Vremenski razmak između dva uzorka na izlaznom kanalu( gdje su uzorci svih ulaznih kanala) je veći od razmaka na ulaznim kanalima.
- B.
  
  Vremenski razmak između dva uzorka na izlaznom kanalu(gdje su uzorci svih ulaznih kanala) je manji nego na ulaznim kanalima.
- C.
  
  Vremenski razmak između dva uzorka na izlaznom kanalu(gdje su uzorci svih ulaznih kanala) je jednak razmaku na ulaznim kanalima.
- D.
  
  Kapacitet zajedničkog (izlaznog) kanala je jednak kapacitetu svakog pojedinog kanala na ulazu.
39.

Na fizičkoj razini definiramo:
- A.
  
  Mehanička, električna i funkcionalna svojstva potrebna za neposredno povezivanje čvorišta ili terminala mreže na komunikacijski protokol.
- B.
  
  Funkcionalna svojstva protokola za povezivanje procesa.
- C.
  
  Mehanička, električna i funkcionalna svojstva potrebna za povezivanje čvorišta s kraja na kraj mreže.
- D.
  
  Mehanička, električna i funkcionalna svojstva potrebna za neposredno povezivanje čvorišta ili terminala mreže na komunikacijski kanal.
40.

S obzirom na prozorsku kontrolu, što je točno (P9 se smije poslati tek nakon a1, a1 predstavlja potvrdu za paket p1). P9 označava 9-ti paket, a a1-potvrdu za p1 paket:
- A.
  
  P 45 smije biti poslan prije a38
- B.
  
  A7 ne može stići prije slanja p4
- C.
  
  P16 smije biti poslan prije a7
- D.
  
  P22 smije biti poslan prije a21
41.

Što je točno s obzirom na funkcije uređaja:
- A.
  
  Obnavljač i zvjezdište samo pojačavaju signal i obavljaju prilagodbu impedancije. Koriste se na fizičkoj razini.
- B.
  
  Zvjezdište se koristi za povezivanje više kabelskih segmenata u jednu višespojnu sabirničku strukturu.
- C.
  
  Prosopjnik(switch) prima okvir protokola mrežne razine i proslijeđuje ga prema odredištu.
- D.
  
  Prospojnik (switch) prima okvir protokola mrežne razine i proslijeđuje ga prema tablicama usmjeravanja.
- E.
  
  Usmjernik (router) je uređaj koji prima pakete podatkovne razine.
42.

Što je točno u vezi algoritama posluživanja paketa na izlaznim redovima:
- A.
  
  Algoritam posluživanja predstavlja pravila po kojima se paketi iz redova čekanja prebacuju na izlazni kanal.
- B.
  
  Razlučivanje na razini mreže na izvoru i mreže na odredištu spada u visoku rezoluciju čvorišta.
- C.
  
  RED radi efikasnije kod sporijih linkova.
- D.
  
  Algoritam posluživanja predstavlja pravila po kojima se paketi usmjeravaju prema tablici usmjeravanja.
- E.
  
  Mana determinističkih algoritama jest velika količina potrebne memorije u izlaznim sprmnicima (buffers)
- F.
  
  RED deterministički odbacuje pakete.
43.

Slika predstavlja tip prijenosa s obzirom na sinkronizaciju:
- A.
  
  Sinkronizacija po okviru.
- B.
  
  Sinkroni
- C.
  
  Asinkroni
- D.
  
  Bez sinkronizacije

Back to top