Universal quiz of internacion law!
Fransiskus de Vitorija
Hugo Grocius
Hers Lauterpaht
Alfred Ferdros
Geremi Bentan
Medjunarodno pravo je pravo subordinacije koje je iskljucivo dispozitivnog karatkera.
Karakter Medjunarodne zajednice bitno odredjuje prirodu medjunarodnog prava.Medjupravne norme nemaju sankciju.
Medjunoradno pravo se zasniva na nacelima koja predstavljaju temelj vazeg medjunarodnog prava. Odlike:primarna sekundarna pravila...
Medjunarodno pravo je pravo kooordinacije koje ustanovljava prava i obaveze samo za drzave i medjunarodne organizacije.
Osnovni element sistema medjunarodnog prava je pravno pravilo koje se sastoji od dispozicije i sankcije.
Drzava je obavezana samo onim pravilima na koje je izricito pristala .
Institut opste dobra covecanstva
Pravo na rat
Pravo na samoodbranu
Princip predpostavljene uzrocnosti u oblasti zastite zivotne sredine.
Sve drzave imaju pravni interes da zahtevaju postovanje ovih pravila
Ova pravila stvara Savet bezbednosti UN
Ona mogu da budu promenjena jedino odlukama Saveta bezbednosti Un
Ova pravila su osnov nadleznosti Medjunarodnog Suda Pravde
Nistavan je svaki ugovor suprotan ovim pravilima
Drzave slobodno odlucuju da li ce se obavezati kogentim i dispozitivnim normama.
Rezolucije Saveta bezboednosti Un donete na osnovu glave VII povelje UN su kogentong karaktera dok su odluke GS UN dispozitivnog.
Kogentne norme obavezuju i mogu biti zamenjene istim normama. Drzave odlucuju da li ce uzeti obaveze dispozitivnog karaktera
Izmedju normi kogentnog i dispozitivnog karaktera ne postoje razlike
Drzave slobodno odlucuju da li ce se obavezati normama dispozitivnog karaktera. Ako se obeze drzava njome ona moze da je iskljuci samo na osnovu pravila medjunarodnog prava o nestanku.
Granica na neplovnoj reci povlaci se sredinom reke
Zabrana primene sile u odnosima medjudrzavama
Zabrana genocida
Diplomatski nacini mirnog resavanje sporova
U planinskom prdelu granica se povlaci razvodjem.
Zabrana genocida
Zabrana primene sile medju drzavama
Zabrana ropstva
Povlacenje drzavne granice maticom plovne reke
Povlacenje drzavne granice duz vrhova planinskih venaca
Saradnja drava u oblasti razvoja ljudskih prava
Zabrana upotrebe sile u odnosima medju drzavama
Ne bis in idem
Povlacenje granice sredinom plovnog toka reke
Izriciti pristanak je jedini osnov sticanja prava i obaveza
Pravilima transnacionlanog prava
Pravilima nadnacionalnog prava
Pravilima unutrasnjeg prava
Teorijama moneizma i dualizma
Pravilima medjunarodnog prava
Unutrasnje pravo pruza gradju za pravna resenja medjunarodnom pravu
Medjunarodno pravo se oslanja na unutrasnje u pogledu implemetacije.
Presude nacionlanih sudova su za medjunarodne sudove relevantne cinjenice
Drzavama se medjunarodnim ugovorom moze naloziti da izmene ili donesu odgovarajuci unutrasnji akt.
Postupak zakljucivanja medjunarodnih ugovora je regulisan iskljucivo pravilima unutrasnjeg prava.
Povelji UN
Statutu Stalnog krivicnog suda
Statutu Medjunarodnog Krivicnog tribunala za bivsu Jugoslaviju.
Beckoj konveciji o ugovornom pravu iz 1969. godine
Beckoj konveciji o diplomatskim odnosima iz 1961 godine.
Drzava B nije prekrsila bilateralni sporazum.
Drzava B nije duzna da prizna svojinu na nekretnini drzavljaninu drzava a ali je duzna da nakadni stetu.
Drzava B je prekrsila bilateralni sporazum.
Svaka drzava je suverana u odlucivanju o sticanju svojine na svojoj teritoriji
Drzave B je obavezna da prizan pravo svojine na nekretnini drzavljaninu drzave A steceno na osnovu nasledjivanja saglasno sporazumu.
Ne moze ako je u pitanju zakon ili podzakonski akt
Moze jedino ako je u pitanju ustav
Moze da se pozove na ustav izuzev ako je u pitanju imperativno pravilo medjunarodnog prava.
Ne moze ni kada je u ustavu pitanju.
Moze da se pozove uvek.
Prepreka za odlucivanje u istoj pravnoj stvari
Relevantne cinjenice koje medjunarodni sud uzima obzir prilikom odlucivanja
Dokaz nacionalnih pravnih praivla
Osnov donosenja medjunarodne odluke.
Mogu prouciti odluke sudova.
Nacela medjunarodnog prava
Medjunarodni ugovori
Sudska praksa i doktrina
Praksa drzava
Opsta pravna nacela.
Medjunarodni ugovori
Jednostrani akti drzava
Medjunarodni obicaji
Odluke medjunarodnih organizacija
Nacela medjunarodnog prava
Glavnim pomocnim izvorima
Glavnim primarnim izvorima
Glavnim supsijadardnim izvorima
Pomocnim izvorima
Dopunskim izvorima.
Pravna pravila ponasanja koje su drzave izricito prihvatile kao obavezujuca
Pravna pravila ponasanja koja su priznata od strane civilizvoanih naroda
Ustaljena praksa koju prati svest o obaveznosti
Dokaz opste prakse prihvacene kao pravo
Svest o obaveznosti koju prati odgovorajacu praksa
Nacela medjunarodnog prava
Pravna svest
Praksa drzava
Presude medjunarodnoh sudova
Eksplicintna saglasnost volja
Praksa treba da bude stalna
Praksa treba da traje pedeset godina
U njoj treba da ucestvuju sve drzave
Praksa treba da bude svakodnevna
U njoj treba da ucestvuje veci broj drzava
Obicaj u cijem nastanku ucestvovale samo jedna drzava
Obicaj u cijem nastanku ucestvovale dve drzave
Obicaj za ciji je nastanak potreban kratak vremenski period.
Opste pravno nacelo koje postane obicaj
Obicaj cije se postojanje konstatuje odlukom medjunarodne organizacije.
Lokalnog obicaja
Univerzalnog obicaja
Regionalnog obicaja
Opsteg pravnog nacela
Savestnost strana u sporu
Sudski imunitet diplomatskog agenta drzave odasiljaca u drzavi prijema.
Sloboda plovidbe na otvorenom moru
Diplomatksi protokol
Pravilo ekvidistance prilikom razgranicenja pojasa
Prekluzivni rok od 6 meseci za podnosenje tuzbe sudovima
Medjunarodni obicaj i ugovor iste sadrzine mogu postajti paralerno i nezavisno jedan od drugogi tada je instrument medjunarodnog ugovora dokaz obicajnog pravnog pravila.
Medjunarodni ugovor i medjunaorndi obicaj iste sadrzine ne mogu postojati paralerno i nezavisno jedan od drugoga.
Pristanak na ugovor izrazava Opinio juris za obicaj iste sdrazine nezavisno od drzave
Ako obicaj postoja i pre nastanka ugovora odnosno ako je pravilo iste sadrzine kao i ugovorno nastalo tokom vazenja ugovora prestanak ugovora ne dira u punovaznost i dejstvo obicajnog pravnog pravila.
Obicaj je sranje Ugovor je do jaja!
Glavnim primarnim izvorima
Glavnim pomocnim izvorima
Glavnim supsidijarnim izvorima
Pomocnim supsidijarnim izvorima
Dodatnim izvorima
Ne bis in idem
Zabrana koriscena sile medju drzavama
Obaveza mirnog resavanja sporova
Audiatur et altera pars
Zabrana mesanja u unutrasnje stvari druge drzave
Nacionalna pravna nacela koje postoje u vecini drazva.
Kogentne norme medjunarodnog prava
Nacela na kojima se temelji medjunarodno pravo
Pravila koja su moralnog ali ne i pravnog karaktera
Ovo previse dugo traje.
Pomocni izvor medjunarodnog prava
Glavni izvor medjunarodnog prava
Sredstvo za stvaranje pravila medjunarodnog prava
Sredstvo za dokazivanje pravila medjunarodnog prava
Srestvo za reviziju medjunarodnih ugovora
Obavezne samo za srane u sporu za konretan slucaj
Predstavljaju samostalni formalni izvor prava na isti nacin kao i ugovori
Pomocno srestvo za utvrdjivanje pravnih pravila
Iste pravne snage kao medjunarodni ugovori i obicaji
Manje pravne snage od ugovora ali iste pravne snage kao opsta pravna nacela.
Rezerva na medjunarodni ugovor
Dzentlmenski sporzaum
Memorandum o saglasnosti
Notifikacija
Razmena nota
Slucaj nuklearnih proba
Diplomatsko i konzularno osoblje u teheranu
Slucaj Notebom
Slucaj fisheries Jurisdiction
Hram preah Vihear
Medjunarodni sporazum
Jednostrani akt
Procesni prigovor kojim se sankcionise nedoslednost druge strane u sporu
Prigovor zasterlosti u medjunarodnom pravu
Saglasnost dve ili vise drazve kojom se obavezuju na dosledno ponasanje
Formalni izvor medjunarodnog prava
Dokaz svesti o obaveznosti pravnih pravila
Kogentna pravna pravila medjunarodnog prava
Obavezujuce odluke organa un na osnovo povelje
Akt samoproglasenja.
Povelja UN
Becka konvencija o pravu ugovora iz 1969. godine
Becka konvencija o sukcisjij drzava u odnosu na ugovore iz 1978.
Haska konvecija o pravu za ugovore 1954. godine
Becka konvecija pravu ugovora izmedju drzava i medjunarodnih orrganizacija iz 1968. godine
Usmeni medjunarodni ugovori
Nistavost medjunarodnih ugovora
Stavljanje rezervi na medjuarodnoe ugovore
Dejstvo rata na medjunarodne ugovore
Dejstov medjunarodnih ugovora na trece strane
Ako nije stavljena tokom pregovora
Ako je izricito zabranjena odredbama ugovora
Ako je ne prihvate sve strane ugovornice
Ako je ne prihvati vecina strana ugovornica
Ako je suptrotna cilju i predmetu ugovora
Ogranicena je kogentim imperativnim normama medjunarodnog prava
Apsolutno je neogranicena
Ogranicena je interesima trecih drzava
Podrazumeva postupanje u dobroj veri
Ugovor se moze priveremeno primenjivati ako se ugovornice tako sporazumeju
Drzave ne smeju preduzimati radnje koje bi ugovor lisile njegovo predmeta cilja
Ugovor ne prozivodi nikakov pravno dejstvo
Vazice samo one odredbe koje predstavljaju nacela konkretnog ugovora
There is no time. 12 .41 am
Ugovorom mogu da se stvore prava za trece strane bez njihovog izrciitog pristanka
Ugovorom mogu da se stvore obaveze za trece strane jedino uz njihov izricit pristanak
Ugovorom mogu dase stvvore obaveze za trece strane bez njihovo pristanka
Ugovorom ne mogu da se stvore obaveze za trece strane.
Ugovor se tumaci u skladu sa uobicajnim znacenjem termina u kontekstu i u svetlu predmeta i cilja ugovora
Ugovor se tumaci u skladu sa voljom drava ugovornica u mementu zaklucenja ugovora
Ugovor s tumaci iskljucivo na osnovu teksta ugovora
Ugovor se tumaci u skladu sa uobicajnim znacenjem termina u svetlu predmeta i cilja ugovora
Nadozrni mehanizmi
Suspenzija korespodente obeze u slucaju krsenja
Uzimanje talaca
Privreman okupacija drzaven terotirije radi obezbednja izvrsenja ugovora
Periodicni izestaji
Prekoracenje ovlascenja prlikom zakljucivanja ugovora
Primean sile pretnom sila protiv drzave
Zabluda
Rebus sic statibus
Prinudna izvrsna nad predstavnikom drzave
Ako je krsenje ucinio ministar inistranih poslova
Ako je krsenje ucinoo sef drzave
Ako je krsenje bilo ocigledno
Ako se krsenje odnosilo na unutrasnje propise o zakljucivanju medjunarodnih ugovora
Ako se krsenje odnosilo na pravila unutrasnjeg prava o zakljucenju medjunarodnog ugovaora od sustinskog znacaja.
Prinuda nad prestavnikom drzave koje je prekoraceno ovlascenje za zakljucenje ugovora
Suprotnost sa normama unutrasnjeg prava o nadleznosti za zakljucenje medju. ugovora.
Pokloni namenjeni licno prestavniku drzave tokom zakljucenja ugovora cija je vrednost simoblcina.
Suprotnost normama jus cogens
Ugovor iz oblasti razorouzanja
Ugovor o granicama
Promena okolnosti uzrokvoana krsnjeme ugovora od ugovornice koja se na njih pozove
Promena okolnosti uzrokovana visom silom
Ugovor iz oblasti medjunarodnog saobracaja
Razlog apsolutne nistavosti ugovora
Nadleznost saveta bezbednosti
Razlog prestanaka ugovora zbog suprotnosti sa imeprataivnom normom medjuanorndog prava koja je nstala nakon zaklucenja ugovora
Posebnu vrstu klauzula u medjunaorndom ugovorima
Fizicku nemogucnost
Raskid ugovora
Fizicka nemogucnost izvrsenja
Visa sila
Kada je pravo na otkaz predvidjeno ugovorom
Uvek
Kada se posredno ugrvdi da je postoja namera
Ako ugovor nije orocen
Osnov prestanak ugovora kao pravnog akta
Osnov nistavosti ugoovara
Osnov prestanka ugovorne obaveze
Nacin davanja konacne saglasnosti na ugovor
Clausula rebus sic stantibus
Sukob sa imerativnom normom
Krsenje ugovora o zastiti ljudskih prava
Visa sila
Quiz Review Timeline +
Our quizzes are rigorously reviewed, monitored and continuously updated by our expert board to maintain accuracy, relevance, and timeliness.
Wait!
Here's an interesting quiz for you.